Prva europska strategija za otoke: nova faza europske otočne politike i prilika za hrvatske otoke

📷 Foto: Mira Lepur

Europska komisija pokrenula je javno savjetovanje za izradu prve europske strategije za otoke, dokumenta koji bi trebao postaviti dugoročni okvir razvoja otočnih područja u Europskoj uniji. Strategija bi trebala biti objavljena do kraja lipnja 2026. godine, a njezin cilj je osigurati snažniju i koordiniraniju europsku politiku za teritorije koji imaju specifične razvojne izazove.

Za Hrvatsku, jednu od država s najrazvedenijom otočnom obalom u Europi, ovaj proces ima posebno značenje. Hrvatski Jadran obuhvaća više od 1200 otoka, otočića i hridi, od kojih je 52 naseljeno, a otočne zajednice predstavljaju važan dio kulturnog identiteta, turizma i pomorskog gospodarstva zemlje.

Istovremeno, otoci su suočeni s nizom izazova: depopulacijom, prometnom izoliranošću, klimatskim promjenama i visokom cijenom infrastrukture. Upravo zato Europska unija nastoji razviti integriraniji pristup otočnim teritorijima, a nova strategija trebala bi povezati postojeće europske politike i financijske instrumente.

Što se događa na razini Europske unije

Proces izrade strategije dio je šireg razvoja europske teritorijalne politike koja sve više prepoznaje specifične potrebe pojedinih geografskih područja – planinskih regija, ruralnih prostora i otočnih teritorija. Političke inicijative za snažniju otočnu politiku razvijale su se godinama unutar Europskog parlamenta, gdje su parlamentarni zastupnici upozoravali na potrebu posebnih razvojnih instrumenata za otoke. Važnu ulogu u tome ima parlamentarna međuskupina za mora, rijeke, otoke i obalna područja, koja okuplja zastupnike zainteresirane za razvoj tih teritorija i služi kao platforma za razmjenu iskustava između europskih institucija i lokalnih zajednica. Na temelju tih inicijativa Europska komisija pokrenula je proces izrade strategije. U pripremu su uključene različite glavne uprave Komisije, među kojima posebno:

Directorate-General for Regional and Urban Policy
Directorate-General for Maritime Affairs and Fisheries
Directorate-General for Energy
Directorate-General for Environment

Trenutna faza procesa uključuje javno savjetovanje, otvoreno građanima, lokalnim vlastima, poduzetnicima i organizacijama civilnog društva.

👉 Sudjelujte u savjetovanju:

https://ec.europa.eu/info/law/better-regulation/have-your-say/initiatives/16992-EU-strategy-for-islands_en

Cilj savjetovanja je prikupiti iskustva života i rada na otocima kako bi strategija odgovarala stvarnim potrebama otočnih zajednica.

U razvoju inicijative za prvu europsku strategiju za otoke važnu ulogu imao je hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula, koji je podrijetlom iz Šibensko-kninske županije. Picula je jedan od osnivača parlamentarne međuskupine SEARICA (Skupina za mora, rijeke, otoke i priobalna područja) u Europski parlament, u kojoj je obnašao dužnost predsjednika, a potom i potpredsjednika zaduženog za pitanja otoka.

Još od 2013. godine kontinuirano je zagovarao snažnije prepoznavanje otočnih teritorija u europskim politikama, upozoravajući da otoci imaju specifične razvojne izazove koji zahtijevaju prilagođene politike i razvojne instrumente. U okviru pripreme prve europske strategije za otoke sudjelovao je i na sastanku s europskim povjerenikom za ribarstvo i oceane Costas Kadis, na kojem je potvrđeno da će Europska komisija izraditi zasebnu strategiju posvećenu isključivo otocima, umjesto da otočna pitanja budu dio šire strategije za obalne regije.Tijekom tih rasprava naglašena je i važnost uključivanja otočnih zajednica u oblikovanje buduće otočne politike, jer upravo iskustva otočana pružaju najrealniji uvid u izazove života na otocima.

Zašto je europska strategija za otoke važna za Hrvatsku – pogled na otočne županije

Hrvatska ima jedan od najrazvedenijih otočnih sustava u Europi. Na istočnoj obali Jadrana nalazi se više od 1200 otoka, otočića i hridi, od kojih je 52 naseljeno, a većina njih administrativno pripada jednoj od sedam obalno-otočnih županija. Svaka od tih županija ima vlastitu specifičnost otočnog prostora, razvojnih potreba i gospodarskih potencijala. Europska strategija za otoke je upravo zato i važna jer omogućuje prilagođen pristup različitim otočnim teritorijima, od sjevernog Jadrana do krajnjeg juga Hrvatske.

📷 Foto: Mira Lepur

Hrvatske otočne županije

Šibensko-kninska županija – mali arhipelag s velikim kulturnim potencijalom

U Šibensko-kninskoj županiji nalaze se otoci poput Murtera, Zlarina, Prvića, Kaprija i Žirja. Ovaj arhipelag karakterizira snažna povezanost s kopnom i važna kulturna i pomorska baština.

Murter, primjerice, predstavlja ulaz u Nacionalni park Kornati, jedan od najpoznatijih morskih parkova na Mediteranu. Upravo na Murteru razvijaju se projekti financirani iz EU fondova poput centra za kulturnu i interpretaciju baštone otoka m Murtera- Amphorarium, koji spaja kulturnu baštinu, turizam i edukaciju.

Splitsko-dalmatinska županija – najveći broj otoka i stanovnika

Splitsko-dalmatinska županija ima najveći broj velikih naseljenih otoka u Hrvatskoj – Brač, Hvar, Vis, Šolta i Čiovo.

Ovi otoci imaju snažno razvijen turizam, ali i značajne razvojne izazove povezane s infrastrukturom, prometom i očuvanjem okoliša. Zbog veličine i broja stanovnika, ova županija dobiva i najveći dio EU sredstava za otočni razvoj.

Zadarska županija – arhipelag velikog broja manjih otoka

Zadarska županija ima jedan od najrazvedenijih otočnih arhipelaga u Hrvatskoj. Otoci poput Dugog otoka, Ugljana, Pašmana, Iža, Silbe i Molata imaju snažnu pomorsku tradiciju, ali i brojne male zajednice suočene s demografskim izazovima. Velik broj manjih otoka znači i veće troškove infrastrukture, ali istovremeno i veliki potencijal za razvoj održivog turizma, plave ekonomije i obnovljivih izvora energije.

Ličko-senjska županija – mali broj otoka, ali velika udaljenost od kopna

U Ličko-senjska županija otočni prostor čine otoci poput Paga (djelomično u ovoj županiji) i Raba. Ovdje su izazovi posebno povezani s prometnom povezanošću i sezonalnošću turizma. Otoci ove županije često su primjer ravnoteže između turizma, stočarstva i tradicionalne proizvodnje, poput poznatog paškog sira.

Istarska županija – mali broj otoka, ali snažna turistička integracija

U Istarska županija otočni prostor relativno je malen. Najpoznatiji su Brijuni, koji su nacionalni park i važna turistička destinacija. Otočni razvoj u Istri snažno je povezan s obalnim gospodarstvom, turizmom i zaštitom prirodne baštine. Zbog manjeg broja naseljenih otoka i razvijenije infrastrukture, razvojni izazovi su drukčiji nego u južnijim županijama, ali naglasak ostaje na očuvanju prirodnog prostora i održivom turizmu.

Dubrovačko-neretvanska županija – južni otoci i snažna povezanost s prirodnom baštinom

Najjužniji hrvatski otoci nalaze se u Dubrovačko-neretvanska županija, uključujući Korčulu, Mljet, Lastovo i Elafitske otoke. Ovdje je naglasak posebno na očuvanju prirodne baštine, jer se na području županije nalaze i zaštićena područja poput Nacionalnog parka Mljet i Parka prirode Lastovsko otočje.

Primorsko-goranska županija – najveći otočni sustav sjevernog Jadrana

Primorsko-goranska županija obuhvaća neke od najvećih hrvatskih otoka: Krk, Cres, Lošinj i Rab. Ovi otoci imaju razvijenu turističku infrastrukturu, ali i važnu ulogu u prometnom i energetskom sustavu zemlje. Primjerice, otok Krk povezan je mostom s kopnom i predstavlja jedno od energetskih i logističkih čvorišta Hrvatske, uključujući LNG terminal. U ovoj županiji otoci imaju relativno stabilniju demografsku strukturu, ali i dalje postoje izazovi vezani uz održivost turizma i zaštitu okoliša.

Zajednički izazovi hrvatskih otoka

Iako se situacija razlikuje od županije do županije, hrvatski otoci dijele nekoliko zajedničkih izazova:

demografski pad i starenje stanovništva
sezonalnost gospodarstva
ograničena dostupnost javnih usluga
visoki troškovi infrastrukture
klimatski rizici poput požara i suša.

Istovremeno, otoci imaju i značajan razvojni potencijal – posebno u području održivog turizma, plave ekonomije, obnovljivih izvora energije i zaštite prirodne baštine. Upravo zato je Europska strategija za otoke važna prilika za Hrvatsku. Ona može omogućiti bolje usmjeravanje europskih fondova prema otočnim teritorijima te osigurati integrirani razvoj infrastrukture, gospodarstva i okoliša u svim obalno-otočnim županijama.

Hrvatska otočna politika i zakonodavni okvir

Hrvatska je među rijetkim državama Europske unije koje imaju poseban zakonodavni okvir za razvoj otoka kroz Zakon o otocima. Taj zakon predstavlja temelj nacionalne otočne politike i uređuje posebne razvojne mjere namijenjene otočnim zajednicama.

U posljednjih nekoliko godina zakon je dodatno unaprijeđen kako bi se bolje odgovorilo na suvremene izazove poput demografskih promjena, energetske tranzicije i klimatskih rizika. Novije izmjene zakona dodatno naglašavaju integrirani pristup razvoju otoka, snažnije povezivanje otočnih politika s europskim fondovima te veću uključenost lokalnih zajednica u planiranje razvoja.

Zakon definira niz razvojnih mjera, među kojima su:

subvencionirani prijevoz za otočane
poticanje otočnog gospodarstva i poduzetništva
razvoj komunalne i društvene infrastrukture
poticanje korištenja obnovljivih izvora energije
programi demografske revitalizacije i poboljšanja kvalitete života na otocima.

Uz zakonodavni okvir, Hrvatska je uspostavila i strateške dokumente poput Nacionalnog plana razvoja otoka, koji definira dugoročne ciljeve razvoja otočnih područja – od jačanja otpornosti na klimatske promjene do razvoja održivog turizma i lokalnog gospodarstva.

Integrirani teritorijalni program – 150 milijuna eura za hrvatske otoke

U financijskom razdoblju Europske unije 2021.–2027. ključni instrument ulaganja u hrvatske otoke je Integrirani teritorijalni program (ITP).

Program je Europska komisija odobrila 2022. godine, a za razvoj otočnih područja osigurana je alokacija od 150 milijuna eura.

Sredstva su usmjerena na nekoliko ključnih područja ulaganja:

revitalizaciju javne infrastrukture
obnovu kulturne baštine
razvoj zelene i plave infrastrukture
energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije
razvoj poslovne infrastrukture i poduzetništva.

Program se provodi kroz teritorijalne strategije otočnih područja, koje izrađuju obalno-otočne županije u suradnji s lokalnim dionicima.

Proces koordinira Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, dok lokalni dionici sudjeluju kroz otočna partnerstva. Time se osigurava participativni pristup planiranju razvoja u kojem lokalne zajednice aktivno sudjeluju u definiranju razvojnih prioriteta.

Kako su raspoređena sredstva za otoke u Hrvatskoj

Sredstva iz Integriranog teritorijalnog programa raspoređena su na sedam obalno-otočnih županija, ovisno o broju otoka i razvojnim potrebama.

Indikativne alokacije su:

Splitsko-dalmatinska županija – oko 35,4 milijuna €
Primorsko-goranska županija – oko 31,7 milijuna €
Dubrovačko-neretvanska županija – oko 28 milijuna €
Zadarska županija – oko 25,6 milijuna €
Šibensko-kninska županija – oko 15,9 milijuna €
Ličko-senjska županija – oko 8,5 milijuna €
Istarska županija – oko 4,9 milijuna €

Primjerice, Šibensko-kninska županija planira kroz ovu alokaciju realizirati osam projekata razvoja otočnih zajednica, uključujući projekte na otocima Murter, Prvić, Zlarin i Žirje te u općinama Tribunj i Tisno.

📷 Foto: Mira Lepur

Murterski projekt Amphorarium – primjer kako EU ulaganja transformiraju otočne zajednice

Jedan od projekata koji se provodi u okviru Integriranog teritorijalnog programa je „Amphorarium – centar za kulturu i interpretaciju baštine Općine Murter-Kornati“. Projekt je dodatno dobio međunarodno priznanje kada je u Europskom parlamentu proglašen jednim od pobjednika natječaja Novog europskog Bauhausa (NEB) za male gradove i općine.New European Bauhaus je inicijativa Europske unije koja promiče projekte koji spajaju održivost, estetiku i zajedništvo.U konkurenciji više od 350 projekata iz cijele Europe, nagrađeno je samo 20 projekata, među kojima je i projekt Općine Murter-Kornati.

Projektom Amphorarium biti će obnovljena stoljetna gustjerne na otoku Murteru odnosno ista će se prenamjeniti u inovativni centar za kulturu i interpretaciju otočne baštine.

U novouređenom prostoru održavat će se:

izložbe i interpretacijski programi
koncerti i kulturna događanja
edukativne radionice
multimedijalne prezentacije murterske kulturne i prirodne baštine.

Centar će kroz stalni postav o amforama i pomorskoj povijesti Murtera omogućiti posjetiteljima autentično upoznavanje s bogatim naslijeđem otoka.

Projekt ima i širi razvojni cilj – diverzifikaciju turističke ponude i razvoj kulturnog turizma izvan glavne sezone, čime se doprinosi održivom socio-ekonomskom razvoju lokalne zajednice. Ukupna vrijednost projekta iznosi 4,5 milijuna eura, od čega je 3,8 milijuna eura osigurano iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Ugovor o financiranju potpisan je u svibnju 2025. godine, a završetak projekta očekuje se krajem 2026. godine.