Ravnopravnost žena i muškaraca jedno je od temeljnih načela Europske unije još od njezinih početaka.
Tijekom posljednjih desetljeća europske institucije razvile su niz politika, zakona i inicijativa kojima nastoje osigurati jednake mogućnosti u zapošljavanju, politici, obrazovanju i svakodnevnom životu građana.
U posljednjih nekoliko godina doneseno je više važnih zakonodavnih mjera kojima se želi dodatno unaprijediti položaj žena u društvu.
Te mjere obuhvaćaju područja poput borbe protiv nasilja nad ženama, smanjenja razlike u plaćama, veće zastupljenosti žena u upravljačkim strukturama te boljeg usklađivanja poslovnog i obiteljskog života.
U nastavku donosimo pregled ključnih europskih politika i zakonodavnih promjena koje se odnose na ravnopravnost spolova.
Strategija EU za ravnopravnost spolova
Europska komisija je 2020. predstavila Strategiju EU za ravnopravnost spolova 2020.–2025., prvi sveobuhvatni politički okvir kojim se sustavno pristupa pitanju ravnopravnosti spolova u Europskoj uniji.
Cilj strategije bio je stvaranje Europe u kojoj:
⚖️ žene i muškarci imaju jednake mogućnosti
🛡️ nema rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije
💼 žene imaju jednaku ekonomsku neovisnost
🏛️ žene ravnopravno sudjeluju u političkom i gospodarskom odlučivanju.
Strategija je također promicala načelo „gender mainstreaminga“, odnosno uključivanje rodne perspektive u sve politike EU – od gospodarstva i zapošljavanja do digitalne transformacije i klimatskih politika.
🆕 Nova strategija za razdoblje 2026.–2030.
Nastavljajući taj okvir, Europska komisija je predstavila i novu Strategiju EU za ravnopravnost spolova 2026.–2030., koja dodatno razvija postojeće politike i odgovara na nove društvene izazove. Strategija se nadovezuje na Roadmap za ravnopravnost iz 2025. godine i potvrđuje dugoročnu predanost EU postizanju potpune ravnopravnosti spolova.
Posebno se naglašava:
⚠️ rastući otpor ravnopravnosti spolova u dijelu društva, koji može ugroziti dosadašnji napredak
🤝 važna uloga organizacija civilnog društva, osobito feminističkih i organizacija za prava žena
🔍 intersekcionalni pristup ravnopravnosti, koji prepoznaje da se rodna diskriminacija često preklapa s drugim oblicima nejednakosti.
Jedan od ključnih prioriteta strategije je eliminacija rodno uvjetovanog nasilja, uključujući i praksu sakaćenja ženskih spolnih organa. U tom kontekstu naglašava se potreba za punom provedbom europskog zakonodavstva i međunarodnih obveza, uključujući Istanbulsku konvencijau
Strategija također ističe važnost:
🏥 ravnopravnosti u pristupu zdravstvenim uslugama, osobito u području seksualnog i reproduktivnog zdravlja
💶 ekonomskog osnaživanja žena
📊 koordinacije s drugim europskim strategijama ravnopravnosti, poput politika za LGBTIQ+ zajednicu, borbu protiv rasizma i prava osoba s invaliditetom.
Istodobno, organizacije civilnog društva upozoravaju da će uspjeh strategije ovisiti o konkretnoj provedbi mjera i jačanju mehanizama praćenja napretka.
🛡️ Borba protiv nasilja nad ženama
Procjenjuje se da je svaka treća žena u Europskoj uniji doživjela neki oblik rodno uvjetovanog nasilja nakon 15. godine života. Zbog toga je EU posljednjih godina značajno ojačala zakonodavni okvir za zaštitu žena.
Godine 2024. Europski parlament usvojio je prva sveobuhvatna europska pravila za suzbijanje nasilja nad ženama.
Nova pravila obvezuju države članice da:
⚖️ pojačaju kazneno zakonodavstvo protiv prisilnih brakova i sakaćenja ženskih spolnih organa
📢 provode preventivne mjere kroz edukaciju i kampanje podizanja svijesti
🏠 osiguraju bolju zaštitu žrtava, uključujući pristup sigurnim skloništima, psihološkoj i pravnoj pomoći.
Poseban naglasak stavljen je i na cyber nasilje nad ženama i djevojkama, poput online uznemiravanja, digitalnog uhođenja ili dijeljenja intimnih fotografija bez pristanka.
U borbi protiv takvih oblika nasilja važnu ulogu ima i zakonodavstvo o digitalnim platformama, poput Digital Services Act, koje obvezuje velike internetske platforme da uklanjaju nezakonit sadržaj.
💶 Jednake plaće i transparentnost primanja
Razlika u plaćama između žena i muškaraca i dalje postoji. Prema podacima EU, prosječna razlika u plaćama iznosila je oko 12 % u 2023. godini.
Kako bi se taj problem smanjio, EU je usvojila Direktivu o transparentnosti plaća, koja uvodi nova pravila za poslodavce.
Nova pravila predviđaju:
📊 veću transparentnost plaća u tvrtkama
🔎 mogućnost lakšeg uspoređivanja primanja zaposlenika
📑 obvezu analize plaća ako razlika između žena i muškaraca prelazi 5 %.
Države članice moraju uvesti ova pravila u nacionalno zakonodavstvo, a primjena počinje u lipnju 2026. godine.
👩💼 Više žena na vodećim pozicijama
Unatoč napretku, žene su i dalje slabije zastupljene na upravljačkim pozicijama u gospodarstvu.
Kako bi se to promijenilo, EU je donijela pravila za povećanje udjela žena u upravama velikih kompanija.
Prema zakonodavstvu koje je podržao Europski parlament, do srpnja 2026. godine:
📈 najmanje 40 % neizvršnih članova uprava mora biti iz podzastupljenog spola
ili
📊 najmanje 33 % svih članova uprave.
Ova se pravila primjenjuju na velike kompanije uvrštene na burzi, dok mala i srednja poduzeća nisu obuhvaćena ovom obvezom.
⚖️ Bolja ravnoteža između posla i obitelji
Jedan od razloga sporijeg napredovanja žena u karijeri jest činjenica da i dalje često preuzimaju veći dio brige o djeci i obitelji.
Kako bi se to promijenilo, EU je uvela nova pravila za bolju ravnotežu između poslovnog i privatnog života.
Mjere uključuju:
👶 jača prava na roditeljski dopust
👨 poticanje očeva da koriste roditeljski dopust
🏡 pravo zaposlenika na fleksibilne radne uvjete, poput rada od kuće ili fleksibilnog radnog vremena.
Cilj ovih mjera je ravnomjernija raspodjela obiteljskih obveza između žena i muškaraca.
🏛️ Ravnopravnost žena u politici
Europske institucije također potiču veću zastupljenost žena u političkom životu.
Na europskim izborima 2024. godine žene su činile 38,5 % zastupnika u Europski parlament, što predstavlja značajan napredak u odnosu na prve izbore 1979. godine, kada je njihov udio iznosio 15,9 %.
Europske institucije redovito potiču političke stranke da osiguraju ravnopravnu zastupljenost žena i muškaraca u političkom odlučivanju.
💻 Više žena u znanosti, tehnologiji i digitalnom sektoru
Žene su i dalje nedovoljno zastupljene u digitalnim i tehnološkim zanimanjima. Zbog toga EU potiče države članice da razvijaju programe obrazovanja i zapošljavanja koji će ženama omogućiti veće sudjelovanje u područjima poput:
💻 informacijskih tehnologija
🔬 znanosti
⚙️ inženjerstva
📐 matematike (STEM).
U posljednjih nekoliko godina bilježi se postupan, ali stabilan napredak u tim sektorima.
🌍 Ravnopravnost spolova kao trajni europski prioritet
Osim donošenja zakonodavstva, Europski parlament kontinuirano prati napredak država članica i potiče daljnje mjere za jačanje ravnopravnosti spolova.
Svake godine u ožujku obilježava se Međunarodni dan žena, a od 2020. organizira se i Europski tjedan ravnopravnosti spolova, tijekom kojeg se analizira kako različite europske politike utječu na položaj žena u društvu.
Uloga Europe Direct centara
Kao dio mreže Europe Direct centara,
Europe Direct Adriatic Croatia nastoji građanima približiti europske politike i inicijative, uključujući teme ravnopravnosti spolova, prava žena i jednakih mogućnosti.
Kroz informiranje, edukacije i javne rasprave cilj je potaknuti razumijevanje europskih politika i otvoriti prostor za dijalog o tome kako europske mjere mogu doprinijeti pravednijem i uključivijem društvu.