Tema budućeg europskog proračuna danas je u središtu rasprave plenarne sjednice Europskog odbora regija u Bruxellesu, na kojoj predstavnici lokalnih i regionalnih vlasti iz svih država članica raspravljaju o smjeru budućih europskih ulaganja.
Središnja tema rasprave je novi Višegodišnji financijski okvir (VFO) Europske unije nakon 2027. godine, odnosno dugoročni proračun EU-a koji određuje prioritete i maksimalne iznose europske potrošnje kroz sedmogodišnje razdoblje.
U raspravi na plenarnoj sjednici sudjeluje i europski povjerenik za proračun Piotr Serafin, koji predstavlja aktualna razmišljanja Europske komisije o strukturi i prioritetima budućeg europskog proračuna.
Nakon rasprave očekuje se da će Europski odbor regija usvojiti svoje službeno mišljenje o budućem proračunu EU-a, s posebnim naglaskom na ulogu kohezijske politike, jednog od ključnih instrumenata ulaganja u razvoj europskih regija, gradova i lokalnih zajednica.
Što je Europski odbor regija i koja je njegova uloga
Važno je naglasiti da Europski odbor regija nije zakonodavna institucija Europske unije, poput Europske komisije, Europskog parlamenta ili Vijeća Europske unije, koje donose europske propise i odlučuju o proračunu.
Riječ je o savjetodavnom tijelu Europske unije osnovanom 1994. godine Ugovorom iz Maastrichta, koje okuplja 329 predstavnika lokalnih i regionalnih vlasti iz svih država članica EU-a. Među njima su gradonačelnici, župani i regionalni politički predstavnici koji sudjeluju u oblikovanju europskih politika iz perspektive teritorija.
Zadaća Odbora regija je osigurati da se u europskom zakonodavnom procesu čuje glas gradova i regija, osobito kada je riječ o politikama koje se provode na lokalnoj razini, poput:
- regionalnog razvoja
- kohezijske politike
- energetike
- zaštite okoliša
- prometa i mobilnosti
- teritorijalne suradnje.
Iako mišljenja Odbora regija nisu pravno obvezujuća, ona često imaju značajnu političku težinu jer predstavljaju stavove razina vlasti koje u praksi provode velik dio europskih politika i upravljaju europskim projektima.
Upravo zato rasprave u Odboru regija imaju posebnu važnost u kontekstu pregovora o novom europskom proračunu.
Novi dugoročni proračun Europske unije za razdoblje 2028. – 2034.
Europska unija već je započela političke i institucionalne rasprave o novom dugoročnom proračunu za razdoblje 2028. – 2034., koji će odrediti način financiranja ključnih europskih politika u sljedećem desetljeću.
Proces pripreme novog proračuna započeo je tijekom 2024. godine, kada je Europska komisija pokrenula prve konzultacije s državama članicama, europskim institucijama, regijama i stručnom javnošću o budućim prioritetima europskih ulaganja.
Nakon toga Komisija je tijekom 2025. godine predstavila političke smjernice i okvirne prijedloge za novi Višegodišnji financijski okvir (VFO), čime je formalno otvoren proces pregovora o budućem europskom proračunu.
Prema aktualnom prijedlogu Komisije, novi proračun trebao bi iznositi oko 2 bilijuna eura, odnosno približno 1,26 % bruto nacionalnog dohotka Europske unije.
Ako bude usvojen u tom opsegu, to bi bio najveći dugoročni proračun u povijesti Europske unije, osmišljen kako bi EU mogao odgovoriti na nove geopolitičke, gospodarske i klimatske izazove – od jačanja europske industrije i sigurnosti do zelene tranzicije i tehnološkog razvoja.
Važno je naglasiti da je riječ tek o prijedlogu Europske komisije. O konačnoj veličini i strukturi proračuna pregovarat će države članice u Vijeću Europske unije i Europski parlament, koji mora dati svoju suglasnost prije konačnog usvajanja.
Što je Višegodišnji financijski okvir (VFO)
Višegodišnji financijski okvir predstavlja temeljni financijski plan Europske unije. Njime se određuju:
- maksimalni iznosi potrošnje EU-a po područjima politika
- strateški prioriteti europskih ulaganja
- okvir za donošenje godišnjih proračuna EU-a.
Europska unija dugoročni proračun donosi za razdoblje od sedam godina. Trenutačni financijski okvir pokriva razdoblje 2021. – 2027., a usvojen je u prosincu 2020. godine, nakon višemjesečnih pregovora između država članica i Europskog parlamenta.
Ukupna vrijednost aktualnog proračuna iznosi oko 1,21 bilijun eura, uz dodatni instrument NextGenerationEU vrijedan 750 milijardi eura, koji je uspostavljen 2020. godine kao odgovor Europske unije na gospodarske posljedice pandemije bolesti COVID-19.
Postupak donošenja VFO-a složen je i uključuje nekoliko institucija:
1️⃣ Europska komisija priprema i predlaže proračun
2️⃣ Vijeće Europske unije, u kojem sudjeluju države članice, pregovara i donosi odluku jednoglasno
3️⃣ Europski parlament mora dati svoju suglasnost.
Tek nakon završetka tog procesa dugoročni proračun postaje službeni financijski okvir Europske unije.
Kako bi mogao izgledati novi proračun EU-a
Prema prijedlogu Europske komisije, ukupni proračun od 2 bilijuna eura bio bi raspoređen na nekoliko velikih područja politika:
- 865 milijardi eura za nacionalne i regionalne partnerske planove (44 %)
- 409 milijardi eura za novi Europski fond za konkurentnost (21 %)
- 200 milijardi eura za vanjsku politiku EU-a kroz instrument Globalna Europa (10 %)
- 293 milijarde eura za ostale programe EU-a (15 %)
- 168 milijardi eura za otplatu duga nastalog kroz instrument NextGenerationEU (8 %)
- 49 milijardi eura za programe poput Erasmus+ i AgoraEU (2 %).
Europska komisija pritom naglašava da bi novi proračun trebao biti veći, fleksibilniji i jednostavniji za korištenje, uz snažniji fokus na projekte koji donose najveću europsku dodanu vrijednost.
Velika promjena: novi model upravljanja europskim fondovima
Jedna od najvećih novosti u prijedlogu odnosi se na reorganizaciju sustava europskih financijskih programa.
Europska komisija predlaže značajno pojednostavljenje sustava financiranja:
- broj financijskih programa smanjio bi se s 52 na 16
- veći dio sredstava bio bi organiziran kroz nacionalne i regionalne partnerske planove.
Ti bi planovi objedinjavali različite vrste ulaganja – od regionalnog razvoja i poljoprivrede do gospodarskih reformi, inovacija i infrastrukturnih projekata.
Cilj reforme je pojednostaviti pristup europskim sredstvima, smanjiti administrativno opterećenje i omogućiti državama članicama da fleksibilnije odgovore na vlastite razvojne potrebe.
Što to znači za kohezijsku politiku
Kohezijska politika tradicionalno je jedna od najvećih i najvažnijih politika Europske unije, jer financira:
- razvoj manje razvijenih regija
- prometnu i energetsku infrastrukturu
- poduzetništvo i inovacije
- energetsku tranziciju
- razvoj gradova i lokalnih zajednica.
U aktualnom proračunu za razdoblje 2021. – 2027. za kohezijsku politiku osigurano je oko 370 milijardi eura, odnosno gotovo trećina ukupnog proračuna EU-a.
U novom modelu Komisija predlaže da se dio tih sredstava uključi u šire nacionalne i regionalne investicijske planove. Upravo zbog toga mnoge regije i gradovi diljem Europe žele osigurati da lokalne i regionalne vlasti i dalje imaju ključnu ulogu u upravljanju europskim ulaganjima.
To je jedna od glavnih tema rasprave i na današnjoj plenarnoj sjednici Europskog odbora regija.
Novi prioriteti: konkurentnost, inovacije i zelena tranzicija
Europska komisija želi dio proračuna snažnije usmjeriti na jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva.
Zbog toga predlaže osnivanje Europskog fonda za konkurentnost, vrijednog više od 400 milijardi eura, koji bi financirao:
- razvoj inovacija i naprednih tehnologija
- jačanje europske industrije
- sigurnost opskrbnih lanaca
- obrambene i sigurnosne kapacitete
- razvoj čiste i pametne energetske tehnologije.
Istodobno Komisija predlaže da najmanje 35 % proračuna Europske unije bude usmjereno na projekte u području klime i okoliša, čime se nastavlja provedba ciljeva Europskog zelenog plana.
Hrvatska i EU fondovi: stanje u aktualnom financijskom razdoblju
Dok se raspravlja o novom proračunu, važno je pogledati i kako Hrvatska koristi sredstva iz aktualnog financijskog razdoblja 2021. – 2027.
Hrvatskoj je u tom razdoblju na raspolaganju bilo 14,66 milijardi eura iz fondova Europske unije.
Prema posljednjim dostupnim podacima:
- objavljeno je natječaja u vrijednosti 10,8 milijardi eura (73,7 %)
- ugovoreno je projekata u vrijednosti 9,71 milijardi eura (66,2 %)
- odobreno je za isplatu 3,62 milijarde eura (24,67 %).
Prema podacima Europske komisije objavljenima na portalu Cohesion Data, prosječna ugovorenost sredstava na razini Europske unije iznosi 63,3 %.
Hrvatska je iznad prosjeka EU-a te s 72,1 % ugovorenih sredstava zauzima 10. mjesto među državama članicama.
Kada se promatra ukupni odnos uplata i sredstava iz proračuna EU-a, Hrvatska je među državama koje značajno više dobivaju nego što uplaćuju.
Ukupna razlika iznosi +20,10 milijardi eura u korist Hrvatske, od čega se 6,39 milijardi eura odnosi na Nacionalni plan oporavka i otpornosti.
(Podaci na dan 27. veljače 2026.)
Pregovori koji će oblikovati razvoj Europe u sljedećem desetljeću
Rasprave o novom dugoročnom proračunu Europske unije tek su započele i očekuje se da će pregovori trajati najmanje dvije do tri godine.
U tom će razdoblju države članice u okviru Vijeća Europske unije i zastupnici u Europskom parlamentu pregovarati o:
- ukupnoj veličini proračuna
- raspodjeli sredstava među europskim politikama
- budućnosti kohezijskih fondova i drugih ključnih programa.
Pregovori o dugoročnom proračunu tradicionalno su među najzahtjevnijim političkim procesima u Europskoj uniji, jer određuju način raspodjele europskih sredstava između različitih prioriteta – od razvoja regija i infrastrukture do inovacija, sigurnosti, klimatske tranzicije i vanjske politike.
Za države poput Hrvatske, koje su među najvećim neto korisnicima europskog proračuna, ishod pregovora ima posebno velik značaj. Europski fondovi već godinama predstavljaju jedan od ključnih izvora ulaganja u razvoj infrastrukture, gospodarstva, energetike, obrazovanja i regionalnog razvoja.
Konačni dogovor o novom Višegodišnjem financijskom okviru očekuje se prije početka sljedećeg financijskog razdoblja 2028. godine, kako bi države članice, regije i gradovi na vrijeme mogli planirati nove investicije i razvojne projekte.
