Poplave u Šibeniku, Vodicama, Tisnom, Tribunju, dijelovima Splitsko-dalmatinske županije i drugim jadranskim sredinama, već drugi put ove godine, ponovno otvaraju isto pitanje: radi li se o iznimkama ili o novoj stvarnosti s kojom moramo naučiti živjeti?
Dok građani saniraju štetu i pokušavaju zaštititi svoje domove, postaje jasno da se ne radi samo o „lošem vremenu“, nego o kombinaciji klimatskih promjena i infrastrukture koja u mnogim obalnim sredinama više ne odgovara današnjim uvjetima. Ključno pitanje zato postaje kako se možemo bolje pripremiti i koje alate u tome nude Europska unija i nacionalne politike.
🌍 Slični problemi diljem Europe
Prema podacima Europske agencije za okoliš, poplave su već sada najskuplja prirodna katastrofa u Europi, s prosječnim godišnjim štetama većim od 40 milijardi eura. Projekcije pokazuju da bi se, bez dodatnih mjera prilagodbe, ti troškovi do sredine stoljeća mogli višestruko povećati.
Slični prizori kao na Jadranu posljednjih godina bilježe se u Italiji, Portugalu, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj i Nizozemskoj. Najčešće su pogođene nisko položene obalne zone, stare gradske jezgre, prometnice uz more i objekti u prizemlju. Zajednički zaključak većine europskih država jest da se uz potrebne sanacije štete, kontinuirano i sustavno treba raditi na jačanju otpornosti obalnog područja.
⚖️ Europski i hrvatski zakonodavni okvir
Na razini Europske unije postoji obvezujući okvir za upravljanje poplavnim rizicima kroz Direktivu o procjeni i upravljanju rizicima od poplava i Okvirnu direktivu o vodama, koje obvezuju države članice da mapiraju rizična područja, izrađuju planove upravljanja rizicima i redovito ih ažuriraju.
Europska strategija prilagodbe klimatskim promjenama dodatno naglašava da se gradovi i regije moraju sustavno pripremati za buduće klimatske uvjete te ulagati u prevenciju i otpornost, a ne samo u sanaciju štete.
U Hrvatskoj je taj pristup ugrađen u Zakon o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja, Strategiju prilagodbe klimatskim promjenama RH do 2040. godine, Plan upravljanja vodnim područjima do 2027. te Strategiju upravljanja rizicima od katastrofa do 2030. godine.
Država postavlja okvir, županije koordiniraju, a gradovi i općine planiraju i provode konkretne zahvate.
Na području Šibensko-kninske županije već su napravljeni važni koraci – izrađen je Plan upravljanja obalnim područjem, a postoje i projektne ideje te pripremljena dokumentacija za pojedine kritične lokacije, uključujući Šibenski Dolac i pojedine zone u Vodicama. Međutim, glavno ograničenje ostaje financiranje, jer se infrastrukturni zahvati zaštite obale i odvodnje često mjere u milijunima eura po lokaciji, što nadilazi mogućnosti većine manjih gradova i općina.
Iako u aktualnoj financijskoj omotnici Europske unije postoje sredstva za projekte prilagodbe klimatskim promjenama i jačanje otpornosti infrastrukture, razmjeri izazova pokazuju da će u narednim godinama biti potrebno osigurati dodatna i stabilnija ulaganja.
Zato je ključno pitanje prioriteta – zaštita obale, luka, riva i pristupnih prometnica mora se jasno pozicionirati kao jedno od strateških infrastrukturnih pitanja za Hrvatsku.
U tom kontekstu važnu ulogu imaju Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture te lučke uprave, koje u suradnji s jedinicama lokalne i regionalne samouprave mogu definirati prioritete ulaganja, usmjeravati nacionalna sredstva i povezivati ih s europskim izvorima financiranja.
🏗️ Što se konkretno radi i što je potrebno dalje
U brojnim državama članicama Europske unije posljednjih se godina snažno ulaže u infrastrukturu koja smanjuje rizik od obalnih poplava, jer se na razini javnih politika prevencija sve jasnije prepoznaje kao dugoročno isplativija od sanacije štete.
Na nacionalnoj razini vlade definiraju obalnu zaštitu i prilagodbu klimatskim promjenama kao strateški infrastrukturni prioritet te kroz programe i javne pozive usmjeravaju značajna sredstva u projekte podizanja i jačanja riva i obalnih šetnica, modernizacije sustava oborinske odvodnje, izgradnje i nadogradnje crpnih stanica, ugradnje povratnih ventila u kanalizaciju, razdvajanja oborinske i fekalne odvodnje te uređenja zelenih i upijajućih površina.
Primjerice, u Italiji se u nizu obalnih gradova provode projekti podizanja riva i zaštitnih barijera te modernizacije odvodnje u povijesnim jezgrama, dok Španjolska ulaže u kombinaciju obalne zaštite i zelenih infrastrukturnih rješenja u gradovima poput Barcelone i Valencije. U Portugalu su pokrenuti veliki programi jačanja urbane odvodnje i sustava crpnih stanica u Lisabonu i Portu kako bi se smanjio rizik od urbanih poplava.
Regije i gradovi u tim zemljama imaju ključnu provedbenu ulogu, ali stratešku odluku o prioritetima i razini ulaganja donosi nacionalna politika.
Takvi se zahvati u pravilu financiraju kombinacijom nacionalnih sredstava i europskih fondova, prije svega Kohezijskog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Mehanizma za oporavak i otpornost. Zbog razmjera klimatskih izazova, mnoge države dodatno povećavaju izdvajanja za obalnu zaštitu i prilagodbu klimatskim promjenama te ih jasno pozicioniraju među ključne infrastrukturne politike.
💶 EU programi i fondovi koji pomažu
Europska unija je u aktualnom financijskom razdoblju snažno usmjerila sredstva prema klimatskoj prilagodbi i otpornosti infrastrukture, a obalne i poplavno ugrožene sredine spadaju među prioritete.
Kohezijski i strukturni fondovi EU (ERDF i Kohezijski fond) koriste se za velike infrastrukturne projekte: izgradnju i rekonstrukciju sustava odvodnje, zaštitu obale i riva, upravljanje vodama, sanaciju erozije te modernizaciju komunalne infrastrukture. Riječ je o glavnom izvoru financiranja za projekte vrijedne više milijuna eura.
Mehanizam za oporavak i otpornost (NPOO u Hrvatskoj) financira reforme i investicije povezane sa zelenom tranzicijom, energetskom učinkovitošću i otpornom infrastrukturom, uključujući projekte koji smanjuju rizik od poplava i klimatske štete.
Program LIFE namijenjen je pilot-projektima i demonstracijskim rješenjima u području okoliša i klime – primjerice prirodna rješenja za obranu od poplava, obnovu obalnih ekosustava ili testiranje inovativnih tehnologija.
Horizon Europe financira istraživanje i razvoj novih tehnologija: napredne senzore, digitalne modele poplava, sustave umjetne inteligencije za prognozu rizika i pametno upravljanje vodama.
Interreg programi omogućuju gradovima i regijama da zajedno razvijaju rješenja, razmjenjuju iskustva i pripremaju zajedničke projekte, osobito u obalnim i otočnim područjima.
Erasmus+ podupire edukaciju, osposobljavanje i razmjenu znanja – jačanje kapaciteta lokalnih službi, stručnjaka i donositelja odluka za planiranje i provedbu projekata prilagodbe.
Zajednički cilj svih ovih programa jest da se europska sredstva ne koriste samo za „krpanje štete“, nego za dugoročnu transformaciju infrastrukture.
🚀 Europska dodana vrijednost: tehnologije i znanje
Osim financiranja, Europska unija razvija i zajedničke baze znanja i alate dostupne svim državama članicama.
Climate-ADAPT platforma prikuplja podatke o klimatskim rizicima, primjere dobre prakse iz gradova i regija, smjernice za planiranje i alate za procjenu rizika, kako bi lokalne vlasti mogle donositi odluke temeljene na podacima.
Copernicus sustav satelitskog promatranja omogućuje praćenje razine mora, obalne erozije, kretanja oluja i oborina te izradu karata poplavnog rizika visoke preciznosti.
Sve se više koriste i terenski sustavi: senzori razine mora i oborina, pametni mjerači u kanalizaciji, digitalni modeli poplava te sustavi ranog upozoravanja koji automatski šalju upozorenja službama i građanima.
Kroz europske projekte gradovi i općine mogu testirati ove tehnologije zajedno s partnerima iz drugih zemalja, prilagoditi ih lokalnim uvjetima i primijeniti provjerena rješenja, umjesto da svaka sredina sama razvija sustave od početka.
Kroz europske projekte gradovi i općine mogu testirati ove tehnologije zajedno s partnerima iz drugih zemalja, prilagoditi ih lokalnim uvjetima i primijeniti provjerena rješenja, umjesto da svaka sredina sama razvija sustave od početka.
Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu se obratiti Europe Direct Adriatic Croatia za dodatne informacije o dostupnim EU programima, kao i za povezivanje s gradovima i regijama u Europi koje već provode najbolje prakse u području prilagodbe klimatskim promjenama i zaštite obale.
🧭 Zaključak
Poplave na Jadranu dio su šire europske klimatske stvarnosti. Danas je najvažnije pomoći građanima i sanirati štetu. Paralelno s time, potrebno je ubrzati modernizaciju infrastrukture i koristiti europske programe, fondove i znanje kako bi se rizik postupno smanjivao.
Europe Direct Adriatic Croatia stoji na raspolaganju građanima i jedinicama lokalne samouprave za informacije o EU politikama, programima i mogućnostima financiranja u području klimatske prilagodbe i otpornosti zajednica.