Aktivno starenje: od europskih politika do konkretnih projekata u Šibensko-kninskoj županiji

Europa sve više govori o kvaliteti života u starijoj dobi. Iza europskih strategija i programa stoje vrlo konkretna pitanja: kako starijim osobama omogućiti dostojanstven život, dostupnu skrb, veću samostalnost i aktivno sudjelovanje u zajednici? Odgovore sve više pronalazimo i u projektima koji se provode u našoj županiji.

Europa stari. Ljudi žive dulje, rađa se manje djece, mijenjaju se obiteljske okolnosti, a sve je više starijih osoba kojima je potrebna podrška u svakodnevnom životu. Istodobno, današnje generacije umirovljenika žele ostati aktivne, družiti se, učiti, sudjelovati u društvu i što dulje samostalno odlučivati o vlastitom životu.

Upravo su te promjene potaknule Europsku uniju da starenje stanovništva počne promatrati kao jedno od važnih društvenih i razvojnih pitanja.

Aktivno starenje ne znači samo fizičku aktivnost i dobro zdravlje. Ono uključuje socijalnu sigurnost, dostupne zdravstvene i socijalne usluge, cjeloživotno učenje, društvene kontakte i mogućnost sudjelovanja u životu lokalne zajednice.

Od Europskog stupa socijalnih prava do međugeneracijske solidarnosti

Važan temelj europskog pristupa predstavlja Europski stup socijalnih prava, usvojen 2017. godine. Njegovih 20 načela usmjereno je na stvaranje pravednijeg društva, a za starije osobe posebno su važna ona koja se odnose na primjerene mirovine, dostojanstven život u starosti, dostupnu zdravstvenu zaštitu i kvalitetnu dugotrajnu skrb.

Iako Europska unija ne određuje visinu nacionalnih mirovina niti izravno upravlja sustavima socijalne skrbi država članica, ona postavlja zajedničke ciljeve, daje preporuke i osigurava financijske instrumente za njihovo ostvarivanje.

Sljedeći važan korak bila je Zelena knjiga o starenju iz 2021. godine, kojom je Europska komisija otvorila raspravu o tome kako se europska društva mogu prilagoditi sve duljem životnom vijeku. Naglasak je stavljen na zdravo i aktivno starenje, cjeloživotno učenje, međugeneracijsku solidarnost i mogućnosti starijih osoba da ostanu uključene u društvo.

Godine 2022. donesena je Europska strategija za skrb, a Vijeće EU-a usvojilo je i preporuku o dugotrajnoj skrbi. Oba dokumenta naglašavaju važnost dostupnih i kvalitetnih usluga, posebno onih koje starijim osobama omogućuju da što dulje ostanu živjeti u vlastitom domu.

Demografski instrumentarij EU-a iz 2023. godine dodatno je povezao starenje stanovništva s regionalnim razvojem, dostupnošću javnih usluga, prometom, zapošljavanjem i kvalitetom života u manjim sredinama.

Najnoviji korak predstavlja Strategija EU-a za međugeneracijsku pravednost iz 2026. godine, koja naglašava potrebu usklađivanja interesa i potreba sadašnjih i budućih generacija.

Zajednička poruka svih ovih dokumenata jest da dulji život treba pratiti i bolja kvaliteta života, uz odgovornost države, lokalne zajednice i društva u cjelini.

Kako se europske politike provode u Hrvatskoj?

Hrvatska europske ciljeve aktivnog starenja povezuje s nacionalnim socijalnim, zdravstvenim i demografskim politikama, a značajan dio ulaganja ostvaruje uz podršku europskih fondova.

Posebno su važni Europski socijalni fond plus (ESF+), koji podupire razvoj socijalnih usluga, aktivnosti za starije i socijalno uključivanje, te Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), kroz koji se financiraju i velika infrastrukturna ulaganja.

Takav pristup omogućuje istodobni razvoj novih ustanova i usluga koje starijim građanima pomažu da što dulje ostanu samostalni.

Centar za starije osobe Drniš: ulaganje veće od 15 milijuna eura

Jedan od najznačajnijih primjera u Šibensko-kninskoj županiji jest novi Centar za starije osobe Drniš, projekt ukupne vrijednosti veće od 15 milijuna eura.

Financijska konstrukcija obuhvaća 5,5 milijuna eura bespovratnih sredstava iz NPOO-a, dva milijuna eura Šibensko-kninske županije te sredstva Grada Drniša, uključujući kreditno financiranje.

Centar će imati 100 smještajnih mjesta, od čega 86 za osobe kojima je potrebna pomoć u svakodnevnim aktivnostima te 14 za osobe s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije.

No njegova važnost ne završava smještajnim kapacitetima.

Za približno 230 starijih osoba koje nastavljaju živjeti u vlastitim domovima planirane su izvaninstitucijske usluge: pomoć u kući, priprema i dostava obroka, pomoć pri održavanju osobne higijene, poludnevni i cjelodnevni boravak, fizikalna terapija, savjetovanje i psihosocijalna podrška.

Početak rada Centra planiran je početkom 2027. godine, kada se očekuje i javni poziv za iskaz interesa za korištenje njegovih usluga.

Projekt pokazuje kako se europski pristup dugotrajnoj skrbi može pretvoriti u konkretnu infrastrukturu i usluge dostupne lokalnom stanovništvu.

Program „Zaželi”: pomoć koja omogućuje ostanak u vlastitom domu

Uz velika infrastrukturna ulaganja, važnu ulogu ima program „Zaželi – prevencija institucionalizacije”, financiran iz Europskog socijalnog fonda plus.

Program je usmjeren na pružanje svakodnevne pomoći starijim osobama i odraslim osobama s invaliditetom, osobito onima koji žive sami ili nemaju dovoljno podrške.

Pomoć može uključivati nabavu namirnica i lijekova, održavanje kućanstva, podršku u svakodnevnim poslovima i redovite kontakte s korisnicima.

Za mnoge starije osobe u manjim mjestima i udaljenim naseljima takva podrška znači mogućnost da ostanu u vlastitom domu, među poznatim ljudima i u svojoj zajednici.

Upravo je prevencija nepotrebnog odlaska u ustanove jedan od važnih ciljeva suvremene europske politike dugotrajne skrbi.

Udruge u Šibensko-kninskoj županiji: više od 770 tisuća eura za aktivno starenje

Važan dio europskih ulaganja ostvaruje se i kroz rad lokalnih udruga koje razvijaju programe druženja, edukacije, rekreacije, savjetovanja i socijalne podrške.

Tri konkretna projekta u Šibensko-kninskoj županiji zajedno vrijede 772.513,18 eura.

Projekt „Sijede više vrijede”, vrijedan 260.661,87 eura, provode Udruga ŽENA Drniš i Udruga umirovljenika grada Knina. Projekt je namijenjen uključivanju 400 osoba starijih od 55 godina i umirovljenika tijekom dvije godine, kroz radionice informatičke pismenosti, organizirane aktivnosti slobodnog vremena, savjetovanje i informiranje.

Projekt „Aktivni u starosti II”, vrijednosti 299.040 eura, povezuje Udrugu umirovljenika grada Šibenika i Cvjetni dom Šibenik, s ciljem poticanja aktivnijeg i društveno uključenijeg života starijih osoba.

Projekt „PONOS 2 – Podrška održivoj neformalnoj obiteljskoj skrbi 2”, vrijedan 212.811,31 eura, provodi Udruga ŽENA Drniš u partnerstvu s Gradom Drnišem. Namijenjen je pružanju najmanje 2.464 socijalne usluge za najmanje 100 osoba starijih od 65 godina, s ciljem povećanja njihove uključenosti u život zajednice.

Ovi projekti pokazuju koliko je važna uloga organizacija civilnog društva. Upravo udruge često najbolje poznaju svakodnevne potrebe starijih građana i mogu razviti aktivnosti koje dopunjuju javne socijalne i zdravstvene usluge.

Osim nacionalnih poziva financiranih europskim sredstvima, udruge mogu koristiti i programe poput Erasmusa+ te programa Građani, jednakost, prava i vrijednosti (CERV), kroz koje mogu razvijati suradnju, razmjenu iskustava i nove aktivnosti za svoje članove.

Aktivno starenje počinje u lokalnoj zajednici

Europske strategije i fondovi važni su jer postavljaju ciljeve i omogućuju financiranje. Međutim, njihova se stvarna vrijednost vidi tek kada se pretvore u dostupne usluge, kvalitetne prostore i aktivnosti koje odgovaraju stvarnim potrebama građana.

Za nekoga to znači mjesto u domu ili pomoć u kući. Za drugoga mogućnost učenja korištenja mobitela, organiziranu šetnju, radionicu, druženje ili priliku da svoje iskustvo prenese mlađim generacijama.

Upravo je o toj povezanosti europskih politika i lokalnih potreba bilo riječi na događanju „Zlatne godine – Aktivno starenje: više mogućnosti, kvalitetniji život”, održanom 16. studenoga u Drnišu, u zajedničkoj organizaciji Grada Drniša i centra EUROPE DIRECT Adriatic Croatia, kojim upravlja Udruga EMEDEA.

Cilj nije samo živjeti dulje, nego živjeti bolje.

A to znači stvarati zajednice u kojima starije osobe imaju sigurnost, podršku, mogućnosti sudjelovanja i pravo da se njihov glas čuje.

Galerija fotografija s događanja Europe Directa Adriatic Croatia u Drnišu, 16.11.2026.g.